Na ovim ostrvima je svojevremeno boravio i čuveni istraživač Čarls Darvin, koji je upravo ovdje prisustvovao rijetkoj vulkanskoj erupciji koja mu je pomogla da bolje razumije geološke procese, što mu je kasnije poslužilo prilikom studija o nastanku koralnih grebena i vulkanskih atola.

Danas ovih 30 ostrva čine posebnu, veoma nezavisnu zajednicu koja mnogo drži do svog identiteta. Starije generacije i dalje vjeruju u magične legende i priče koje su se prenosile sa koljena na koljeno.

Pašnjaci na jednom od ostrva

Na primjer, mještani vjeruju da obližnjim vodama plovi brod duhova Kaleuće, koji nosi duše preminulih mornara - a lokalci vjeruju i u Trauka, gnoma koji može da ubije pogledom i čija meta su najčešće djevice.

Prvi susret sa katolicizmom se na ovim ostrvima dogodio u 17. vijeku sa jezuitima. Tragovi koje su misionari ostavili se vide na svakom koraku. Duž obale je poređano 160 crkava u jarkim bojama koje su izgrađene u skladu sa tradicijom lokalaca, koji su se pokazali kao vrlo vješti u izradi drvenih brodova.

Šesnaest od ovih 160 drvenih crkava je uvršteno u Uneskovu listu svjetske baštine, a i većina kuća na ovom arhipelagu je takođe izgrađena u jedinstvenom stilu od lokalnog drveta, čime se arhitektura značajno razlikuje od kolonijalne arhitekture u ostatku Čilea.

Drvene crkve obojene jarkim bojama su postale zaštitni znak ovih ostrva

Međutim, nova vremena donijela su vjetar promjena na ova ostrva. Vlada Čilea je odlučila da ova ostrva poveže sa kopnom tako što će do njih izgraditi most. Ovaj most bi tako postao najduži most u Južnoj Americi.

Lokalna aviokompanija je prije par godina uvela letove do jednog manjeg aerodroma na ovom ostrvu, ali je ljudima koji ovdje žive omiljeni vid transporta i dalje polusatna vožnja trajektom. Izgradnja mosta bi romantičnu vožnju od pola sata pretvorila u dosadnu trominutnu vožnju, žale se mještani.

Kuće mještana su izgrađene od drveta i odudaraju od kolonijalnog stila koji dominira u ostatku Čilea

- Rečeno nam je da će nam novoizgrađeni most otvoriti mnoge mogućnosti. Na primjer, imaćemo mogućnost da brže i efikasnije stignemo do kopna kako bismo se liječili, a to je nešto što nam je svakako neophodno. Međutim, zašto dio novca predviđen za izgradnju tog mosta ne bismo preusmjerili u izgradnju moderne bolnice na ostrvu? - priča Andres Bravari, arhitekta koji živi na ostrvu.

Osim zdravstvene koristi koje bi mještani imali od izgradnje puta, vlasti se nadaju da bi to moglo da poveća prihode od turizma, kao i da bi izgradnja mosta povećala interes investitora za ovaj arhipelag.